A – Z
Glosar
U našem glosaru pokušali smo da za Vas sumiramo najvažnije pojmove koji se odnose na temu „pokretanje poslovanja u Nemačkoj“ i „samozaposlenost u Nemačkoj“. Unesite pojam koji tražite u polje za pretragu ili "kliknite" u polje za pretragu i navedeni pojmovi će se pojaviti po abecednom redu. Ako neki termin nije spomenut, pošaljite nam e-mail i mi ćemo Vam pružiti povratne informacije što je prije moguće i proširiti naš pojmovnik.
Agencija za zapošljavanje/Savezna agencija za zapošljavanje
Savezna agencija za zapošljavanje (u govornom jeziku naziva se i biro rada ili agencija za zapošljavanje) je, pored posredovanja u zapošljavanju i podsticanja tržišta rada, između ostalog nadležna i za regulaciju i isplatu finansijskih naknada za nezaposlena lica: naknade za nezaposlenost. Osim toga, nezaposlena lica mogu dobiti informacije i savjetovanje u svojoj agenciji za zapošljavanje u slučaju da se žele osamostaliti. Oni, pored toga, ako ispunjavaju određene preduslove, mogu podnijeti zahtjev za sredstva za podsticaj pri osnivanju preduzeća u cilju osamostaljivanja.
Analiza konkurencije
Analiza konkurencije ima za cilj obavljanje procjene preduzetničkih usluga preduzeća na ograničenom tržištu. Prilikom sprovođenja analize treba istaknuti prednosti i nedostatke, kao i mogućnosti i rizike kojima je izloženo Vaše preduzeće i konkurentna preduzeća. Na osnovu dobijenih saznanja, možete uporediti svoje preduzeće sa konkurentima i odrediti najbolju strategiju za preduzeće.
Analiza lokacije preduzeća
Analiza lokacije preduzeća je ispitivanje, procjena i odabir odgovarajuće lokacije za preduzeće. Dobar odabir lokacije se ne smije potcijeniti, jer on, uzimajući u obzir specifične faktore preduzeća, može imati utjecaj na uspjeh Vašeg preduzeća. Ovaj utjecaj nije isti za svaki preduzetnički projekat i varira u zavisnosti od preduzeća. Dakle, kriterijumi koji su važni za Vas zavisiće od vrste djelatnosti, Vaših potencijalnih klijenata i drugih faktora.
Različiti faktori mogu na primjer biti:
- Da li Vam je potrebna trgovinska radnja?
- Ko bi trebao kod Vas kupovati i da li Vam je potrebna klijentela koja će ulaziti u radnju?
- Da li Vaši kupci mogu lako doći do radnje i postoji li dovoljno parking mjesta?
- Gdje možda imate socijalne mreže koje bi mogle biti važne za Vaše preduzeće?
- Kolika je visina kirije?
- Da li postoji konkurencija na lokaciji na kojoj se nalazi preduzeće?
Avansne uplate poreza na dohodak/naknadne uplate poreza na dohodak
Kako poresko opterećenje na kraju godine ne bi bilo suviše veliko, Poreska uprava zahtijeva avansne uplate koje poreski obveznici (oni koji se bave trgovinskom djelatnošću i honorarci) moraju uplaćivati tokom godine 10. marta, 10. juna, 10. septembra i 10. decembra. Međutim, ove uplate se moraju izvršiti samo ako u toku kalendarske godine iznose najmanje 400,00 eura i najmanje 100,00 eura po jednoj avansnoj uplati. Poreska uprava utvrđuje visinu avansnih uplata na temelju prethodnih, uplaćenih poreza na dohodak.
Nakon dostavljanja godišnje poreske prijave, Poreska uprava izdaje rješenje o porezu iz kojeg proističe visina poreza na dohodak koja se treba platiti. Ako je iznos veći od ukupnog iznosa svih već uplaćenih avansnih uplata poreza na dohodak, onda se treba izvršiti naknadna uplata poreza na dohodak, u visini razlike.
Boravišna dozvola
Boravišna dozvola je posebna vrsta boravišne dozvole koju dobijate iz određenih razloga, npr. u svrhu obuke (članovi 16-17 Zakona o boravku stranaca), u svrhu zaposlenja (uključujući samozapošljavanje u Njemačkoj (članovi 18-21 Zakona o boravku stranaca)), za boravak iz humanitarnih, političkih ili razloga koji su u vezi s međunarodnim pravom (članovi 22 -26, 104a, 104b Zakona o boravku stranaca) ili iz porodičnih razloga (članovi 27-36a Zakona o boravku stranaca). Za svaku od boravišnih dozvola moraju biti ispunjeni određeni posebni zahtjevi koji su opisani u Zakonu o boravku stranaca. Boravišna dozvola, koja je uvijek ograničena, može se produžiti. Međutim, uslovi koje je bilo potrebno ispuniti za prvi zahtjev i nadalje moraju biti ispunjeni, a mogu biti dodate i nove obaveze - npr. učešće na kursu za integraciju u društvo. Ako imate boravišnu dozvolu za samozapošljavanje, obično možete podnijeti zahtjev za stalnu boravišnu dozvolu (boravišna dozvola neograničenog trajanja, dozvola trajnog boravka u EU) nakon najmanje tri godine (za komercijalno zaposlenje) ili pet godina (za slobodno zaposlenje).
Dnevnik vožnje
Kao samostalni preduzetnik morate voditi dnevnik vožnje samo ako se vozilo preduzeća koristi i za privatne potrebe. U tom slučaju se u dnevnik vožnje unose sva poslovna i privatna putovanja koja su obavljena tim vozilom. Za poslovna putovanja trebaju se dokumentovati sljedeće informacije:
- mjesto polaska i odredište
- datum
- razlog putovanja (na primjer, kojeg klijenta ste konkretno posjetili)
- vozač automobila
- stanje kilometraže u vozilu na početku i na kraju putovanja
- skretanja s planirane trase putovanja, uz obrazloženje
Kod privatnih putovanja se mora evidentirati samo stanje kilometraže prije i nakon putovanja. Dnevnik vožnje služi kao dokaz za Vaše poreske prijave, jer ste u dnevniku vožnje naveli kada ste vozilo firme koristili za svoju djelatnost samostalnog preduzetnika. To je zato šro se samo poslovna putovanja moraaju evidentirati kao poslovni izdatak i, u tom slučaju, mogu se odbiti od Vaših prihoda. S druge strane, privatno korištenje vozila predstavlja novčanu korist koja se smatra poslovnim prihodom.
Doprinosi za socijalno osiguranje
To su doprinosi za socijalno osiguranje koje preduzeće mora uplaćivati za svoje zaposlene. Po pravilu, jednu polovinu ukupnih doprinosa za socijalno osiguranje na mjesečnom nivou snose zaposleni radnici, a drugu polovinu poslodavac, i uplaćuju se zakonskom zdravstvenom osiguranju kod kojeg je zaposleni radnik/ca osiguran/a. Odatle se relevantna socijalna osiguranja dalje prebacuju u ostala zakonska osiguranja. U zakonska osiguranja spadaju osiguranje u slučaju nezaposlenosti, zdravstveno osiguranje, osiguranje za njegu, penzijsko osiguranje i osiguranje za slučaj nezgode. U prosjeku doprinosi za socijalno osiguranje iznose oko 20 do 21% bruto plate radnika.
Većina samostalnih djelatnika mora plaćati doprinose samo za privatno ili zakonsko zdravstveno osiguranje. Međutim, možete i dobrovoljno uplaćivati svoje doprinose kod ostalih osiguranja. Ipak, postoje i izuzeci: zanatlije moraju npr. plaćati doprinose za penzijsko osiguranje, a umjetnici, publicisti ili muzičari se moraju osigurati preko Socijalnog osiguranja umjetnika.
Dozvole
Kada želite osnovati preduzeće, ponekad su potrebne posebne dozvole od službi ili ustanova. Drugi nazivi za dozvolu su odobrenje ili dopuštenje.
Nekoliko primjera:
- Ako želite otvoriti restoran, potrebno Vam je ljekarsko uvjerenje i licenca za trgovinsku djelatnost.
- Ako želite osnovati zanatsku radionicu, ponekad Vam je potreban položen majstorski ispit i licenca za trgovinsku djelatnost.
- Ako želite otvoriti liječničku ordinaciju, potrebno Vam je odobrenje ljekarske komore.
Na internetu na stranicama pojedinih saveznih pokrajina možete pronaći informacije koje su sve dozvole potrebne za Vaše preduzeće. Informacije možete dobiti i kod industrijske i trgovačke komore, zanatskih komora ili kod advokata.
Možete otići i na odeljak za naše savjetodavne službe i tamo se obratiti savjetniku/ici kako biste saznali da li su Vam potrebne određene dozvole.
Društvo sa ograničenom odgovornošću
GmbH spada u grupu društava kapitala. Ono je, prije svega, pogodno za osnivače koji ne žele garantovati za obaveze preduzeća svojom privatnom imovinom. GmbH možete osnovati samostalno ili zajedno sa drugim dioničarima. Pri tome Vam je potrebno najmanje 25.000 eura osnivačkog kapitala (dio od tih 25.000 eura može biti i vrijednost robe), od čega se samo jedna polovina mora odmah uplatiti. Svaki dioničar mora uplatiti najmanje 100 eura. Za osnivanje Vam je potreban Akt o osnivanju, koji je ovjeren od strane notara. GmbH predstavlja pravno lice i može npr. zaključivati ugovore. GmbH mora plaćati porez na dobit i trgovinski porez. GmbH ima obavezu vođenja knjigovodstva (dvostruko knjigovodstvo, uključujući i godišnji bilans).
Važno: GmbH mora biti upisano u Privredni registar.
Države EU
To su države koje su članice Evropske unije (EU). U EU trenutno (juni 2021.) spada sljedećih 27 država: Belgija, Bugarska, Danska, Njemačka, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Hrvatska, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Malta, Holandija, Austrija, Poljska, Portugal, Rumunija, Švedska, Slovačka, Slovenija, Španija, Češka, Mađarska i Kipar.
Formalna pitanja kod prijavljivanja
Ako želite raditi samostalno, prethodno se morate prijaviti kod određene ustanove, službe, zavoda ili komore. Kome se morate obratiti i koji propisi i pravila postoje, zavisi od Vašeg zanimanja i Vašeg preduzeća: Ljekari i ljekarke se moraju prijaviti kod ljekarske komore, oni koji se bave komercijalnom djelatnošću kod trgovinske komore, a honorarni radnici kod poreske uprave. U nekim slučajevima biće Vam potrebne posebne kvalifikacije, odobrenja ili dozvole. Sve te neophodne zahtjeve nazivamo formalnim pitanjima kod prijavljivanja.
Građansko pravno društvo - ortačko društvo
Ukoliko sa najmanje još jednim licem pokrenete samostalnu djelatnost, automatski nastaje ortačko društvo. Nisu potrebne nikakve specifične formalnosti, dovoljan je usmeni dogovor između partnera. Ipak, preporučuje se sklapanje pismenog ugovora. Za GbR Vam nije potreban početni kapital, ali kao partner odgovarate svojom privatnom imovinom za sve obaveze ortačkog društva. Ako se prijavite kao mali preduzetnik, smijete imati samo određeni godišnji promet (2021.: najviše 22.000 EURA). U slučaju GbR nemate obavezu vođenja knjigovodstva.
Honorarna zanimanja/honorarne (freelance) djelatnosti
U honorarna zanimanja spadaju samostalno obavljane naučne, umjetničke, književničke djelatnosti, djelatnosti podučavanja ili pedagoške djelatnosti. Pri tome, honorarci najčešće nude isključivo usluge, po čemu se razlikuju od drugih samostalnih djelatnika koji se bave trgovinom ili proizvodnjom nekog proizvoda. Po pravilu, honorarcima je potrebna diploma visokoškolske ustanove ili potvrda o završenom posebnom obrazovanju. I u slučaju poreskih obaveza postoje specifičnosti: za honorarnu djelatnost se ne mora plaćati trgovinski porez. I dokazi o prihodima za godišnju poresku prijavu koji se moraju podnijeti Poreskoj upravi su jednostavniji nego za one koji se bave trgovačkom djelatnošću – po pravilu je dovoljan obračun dobiti i gubitka. O tome da li neka samostalna djelatnost spada u honorarne djelatnosti, odlučuje nadležna Poreska uprava u kojoj ste prijavili svoj honorarni posao – nasuprot trgovačkoj djelatnosti koja se prijavljuje kod Trgovinske komore.
Kamata na dugovanja za osnovna sredstva preduzeća
To su kamate na pozajmicu koja je uzeta za finansiranje imovine preduzeća. Kod imovine preduzeća je riječ o sredstvima koja se duži vremenski period koriste u preduzeću i služe za poslovne namjene. Dužnička kamata se može odbiti od poreza kao poslovni izdatak.
Knjigovodstvo
Kroz knjigovodstvo se na temelju dokumentacije (faktura, računa ili potvrda) prikazuju svi poslovni događaji (prihodi i rashodi) Vašeg preduzeća, poslagani po vremenskom redoslijedu i na temelju onoga što predstavljaju. U poslovne događaje spada npr. (i) kupovina materijala, (ii) potrošnja sirovina, (iii) isplata plata, (iv) prodaja gotovih proizvoda i još mnogo toga. Na taj način knjigovodstvo prikazuje finansijsku situaciju Vašeg preduzeća i zbog toga predstavlja važan izvor informacija npr. za utvrđivanje dobiti.
Kolektivna osiguranja radnika
Osnivači trebaju razmotriti koja kolektivna osiguranja radnika su adekvatna za Vaše preduzeće odn. preduzetništvo. Cilj je identifikacija rizika koji su specifični za preduzeće i osiguranje kroz odgovarajuća kolektivna osiguranja radnika.Na taj način se trebaju spriječiti (finansijske) štete za preduzeće koje mogu nastati, na primjer, zbog drugih lica, kao posljedica sopstvene djelatnosti ili usljed nepredviđenih događaja. Na primjer, postoji osiguranje od požara, koje se isplaćuje u slučaju požara u Vašem preduzeću ili osiguranje mašina, koje će se aktivirati ako dođe do kvarova na mašinama koje koristi preduzeće.
Korisnik usluge
Korisnik/ca usluge je lice koje za podmirenje svojih troškova života koristi socijalne usluge koje pruža država. To može biti iz različitih razloga:
- Nezaposlenost.
- Ne smije se obavljati nikakav rad.
- Vlastiti prihodi nisu dovoljni za podmirenje troškova života.
- Suviše visoka stanarina.
U vezi sa tim, moguće usluge su npr.:
- naknada za nezaposlenost
- naknada za nezaposlenost II
- usluge u skladu sa Zakonom o uslugama za azilante
- subvencije za stanarinu
- dječiji dodatak
Mentor
Mentor Vam može pomoći sa pitanjima u vezi osnivanja, kao i u toku pripreme za osamostaljivanje npr. pružanjem povratnih informacija u vezi s Vašim poslovnim planom. I prilikom pokretanja preduzeća i nakon njegovog osnivanja , mentor Vam može pružiti povratne informacije u vezi s Vašom djelatnošću i o mogućim poboljšanjima Vaše samostalne djelatnosti.
Mreža
Mrežom se naziva kontakt odn. socijalna interakcija između Vas i drugih lica, grupa, organizacija ili preduzeća. Od posebnog značaja za Vas može biti kontakt sa drugim samostalnim djelatnicima u svrhu razmjene informacija i savjeta po pitanju vođenja preduzeća. Takođe postoje posebne mreže za pokretače poslovanja koje Vam mogu pružiti podršku kroz savjetovanje, informacije, kvalifikacije, mentorstvo, kontakte ili razmjenu iskustava.
Mreže za pokretače poslovanja u Vašoj blizini možete pronaći ovdje: www.gruenderinnenportal.de/bga_ifex/Netzwerke/index.php.
Naknada za nezaposlenost
Naknada za nezaposlenost (u svakodnevnom govoru i naknada za nezaposlenost I ili ALG I) se finansira iz osiguranja za slučaj nezaposlenosti, a isplaćuje je Savezna agencija za zapošljavanje. U pogledu naknade za nezaposlenost je, u većini slučajeva, važno da li ste i koliko dugo bili osigurani za slučaj nezaposlenosti. Pravo na naknadu za nezaposlenost imate u sljedećim slučajevima:
- prijavili ste se kao nezaposleno lice kod agencije za zapošljavanje,
- Tokom 30 mjeseci prije no što ste se prijavili kao nezaposleno lice bili ste najmanje 12 mjeseci zaposleni uz obavezno osiguranje i
- možete se baviti poslom koji zahtijeva obavezno osiguranje.
Koji iznos naknade za nezaposlenost ćete dobiti i koliko će trajati ovo pravo, određuje se na osnovu Vaše posljednje, prosječne naknade za rad, dužine zaposlenja uz obavezno osiguranje i Vaše starosne dobi.
Ako dobijate naknadu za nezaposlenost, možete dodatno podnijeti zahtjev za sredstva za podsticaj.
Naknada za nezaposlenost II
Naknada za nezaposlenost II (ALG II ili u svakodnevnom govoru Hartz IV) je neograničena usluga koja služi za osnovno osiguranje lica koja traže posao i lica koja rade ali ne mogu pokriti svoje troškove života ili ih mogu pokriti samo djelimično svojim prihodima, imovinom ili drugim pomoćima (npr. naknadom za nezaposlenost). Za razliku od naknade za nezaposlenost, ALG II se ne finansira osiguranjem za slučaj nezaposlenosti, već kroz doprinose poreskih obveznika.
Naknadu za nezaposlenost II isplaćuje Centar za posao i za istu se može podnijeti zahtjev u sljedećim slučajevima:
- nezaposleni ste i nemate pravo na naknadu za nezaposlenost,
- Vaše pravo na naknadu za nezaposlenost uskoro prestaje, a Vama je i dalje potrebna pomoć,
- radite, ali Vaša zarada nije dovoljna da pokrije troškove života Vas i Vaše porodice, a ispunjeni su i dodatni preduslovi, u koje spadaju:
- imate najmanje 15 godina i niste dostigli starosnu granicu za penziju.
- živite u Njemačkoj i nemate mogućnosti živjeti na nekom drugom mjestu,
- možete raditi najmanje 3 sata dnevno i
- Vama ili članovima Vaše obiteljske zajednice je potrebna pomoć.
Visina naknade za nezaposlenost II se određuje na temelju Vaših potreba u pogledu troškova života i troškova za smještaj i grijanje. Pri tome je takođe važno sa koliko osoba živite. To je Vaša zajednica. Prilikom proračuna se u obzir uzimaju i primanja i imovina članova Vaše zajednice.
Ako ste korisnik naknade za nezaposlenost II, a želite da se osamostalite, onda možete podnijeti zahtjev za takozvana početna sredstva. Čak i kada ne dobijete početna sredstva, centar za posao Vam može pomoći u toku procesa osamostaljivanja: Ako, na primjer, još uvijek dobijate mali broj poslova i ne zarađujete dovoljno novca, od centra za posao možete dobiti ostatak novca za Vaše troškove života, stanarinu, ali i za zdravstveno osiguranje. Osim toga, u pojedinim Centrima za posao možete podnijeti zahtjev za novčanu pomoć ili zajam za, između ostalog, manje investicije ili skupe predmete u visini do maksimalno 5000 eura.
Novčano osiguranje u slučaju privremne sprečenosti za rad
Novčano osiguranje u slučaju bolovanja je privatno osiguranje od gubitka zarade, koje Vas može zaštititi od gubitka zarade u slučaju radne nesposobnosti usljed bolesti ili nezgode. Ovo osiguranje je dobrovoljno dopunsko osiguranje koje, u slučaju nesposobnosti za rad, može kompenzovati ili ublažiti gubitak zarade kroz isplatu novčane naknade za dane bolovanja.
Za koga može biti važan ovakav oblik osiguranja? Posebno honorarci i samostalni djelatnici koji imaju privatno zdravstveno osiguranje ili su dobrovoljno osigurani kod zakonskog zdravstvenog osiguranja bez prava na naknadu za bolovanje, mogu osigurati podmirenje svojih životnih troškova pomoću naknade za dane bolovanja. Međutim, naknada za dane bolovanja se ne isplaćuje od nastanka osiguranog slučaja , već tek nakon takozvanog „perioda čekanja“. Kod samostalnih djelatnika ovaj period se može skratiti na 4 dana.
Obaveza plaćanja poreza na promet
Onaj ko se želi baviti samostalnom ili honorarnom djelatnošću, to mora prijaviti Poreskoj upravi. U tu svrhu se treba izvršiti poreska registracija u okviru koje se dodjeljuje novi poreski broj, koji kasnije treba biti naznačen na izdatim računima. U okviru ove registracije, samostalni djelatnici moraju naznačiti planiranu visinu prihoda za godinu osnivanja, kao i za narednu godinu. Ti podaci su relevantni za utvrđivanje obaveze poreza na promet. Ako prihodi u prvoj poslovnoj godini neće prekoračiti granicu od 22.000 eura i tokom naredne godine neće premašiti 50.000 eura, onda se može primijeniti regulativa za male preduzetnike. U tom slučaju na računima ne mora biti naznačen iznos poreza na promet. Međutim, ako će prihodi tokom prve poslovne godine premašiti granicu od 22.000 eura, onda iznos poreza na promet mora biti naznačen na svim računima.
Obavezno majstorsko zvanje
Ako ste zanatlija i želite se osamostaliti, onda u prvom koraku trebate provjeriti koji preduslovi moraju biti ispunjeni za obavljanje samostalne djelatnosti. U mnogim zanatskim zanimanjima postoji „obavezno zvanje majstora“. To znači da se djelatnošću možete baviti samostalno samo ukoliko posjedujete odgovarajuće majstorsko zvanje.
Međutim, za neke od ovih zanimanja koja zahtijevaju obavezno majstorsko zvanje može se dobiti takozvano ovlaštenje za obavljanje poslova sa kojim se možete osamostaliti u Vašem zanimanju i bez majstorskog sertifikata. Preduslovi za sticanje tog ovlaštenja su: najmanje šest godina radnog iskustva u odgovarajućem zanimanju (bez vremena obuke) i od toga najmanje 4 godine na rukovodnoj poziciji sa relevantnim ovlaštenjima za donošenje odluka.
Da li Vaše zanimanje spada u zanate sa obaveznim majstorskim zvanjem možete pogledati u našem Leksikonu zanimanja ili se možete obratiti našim savjetnicima.
Obavezno penzijsko osiguranje
Penzijsko osiguranje spada u socijalna osiguranja, zajedno sa zdravstvenim osiguranjem, osiguranjem za njegu, i osiguranjem za slučaj nezgode i u slučaju nezaposlenosti . Za ova osiguranja postoji obaveza osiguranja. Međutim, za većinu samostalnih djelatnika ne važi obaveza osiguranja. Ako ste samostalni djelatnik i ne podliježete obaveznom penzijskom osiguranju, onda možete dobrovoljno uplaćivati zakonsko penzijsko osiguranje i/ili zaključiti ugovor o privatnom penzijskom osiguranju.
Samostalni djelatnici sa obavezom osiguranja su:
- zanatlije i djelatnici u oblasti kućne radinosti
- učitelji/ice, babice, odgajatelji/ice i lica zaposlena u oblasti pružanja njege
- umjetnici i publicisti
- samostalni djelatnici sa nalogodavcem
- pomorski kapetani, kao i obalski mornari i ribari
- ostale specifične samostalne djelatnosti.
Obračun viška prihoda
Obračun viška prihoda (skraćeno: EÜR) je pojednostavljeni način kako poreski obveznici mogu izračunati svoju dobit. Pri tome se upoređuju prihodi i rashodi i vrši se obračun. Na kraju ostaje dobit ili gubitak. On predstavlja važan element godišnje poreske prijave (godišnjeg računa) preduzeća i mora se dostaviti poreskoj upravi.
Osiguranja
Uz pomoć osiguranja možete dobiti novčanu naknadu u slučaju oštećenja, oboljenja ili u slučaju nezgode. Kod osiguranja se redovno uplaćuje određeni iznos i u slučaju da dođe do štete, uoubičajeno se dobije novac kako bi se pokrili troškovi nastali uled te štete.
Važno: Kao samostalni djelatnik morate se sami pobrinuti za svoja osiguranja.
Osiguranje u slučaju nesposobnosti za rad
U slučaju da se na duži vremenski period ili trajno više ne možete baviti svojim poslom zbog bolesti ili nezgode, osiguranje u slučaju nesposobnosti za rad Vam može pružiti finansijsku sigurnost.
Jedan primjer: Pekarka iznenada dobije jaku alergiju na prašinu brašna i više ne može raditi kao pekarka. Osiguranje u slučaju nesposobnosti za rad isplaćuje pekarki ugovorom dogovoreni iznos u toku definisanog vremenskog perioda. Iznos i trajanje se individualno utvrđuju.
Period odobrenja
Ako podnesete zahtjev kod neke državne ustanove (npr. Centra za posao ili Agencije za zapošljavanje), dobićete pismeni odgovor. Ako je ovaj odgovor pozitivan, onda se naziva Odobrenje, a ako je negativan, onda se naziva Odbijanje. Odobrenje najčešće važi na određeno vrijeme: period odobrenja.
Poreske olakšice
Pravo na naknadu za nezaposlenost II se utvrđuje tako što se postojeći troškovi života (redovne potrebe, eventualno povećane potrebe, potrebe za smještajem i grijanjem) upoređuju sa prihodima koji se uzimaju u obzir. Razlika predstavlja pravo na naknadu za nezaposlenost II. Prihodi koji se uzimaju u obzir se izračunavaju tako što se od ostvarenih prihoda odbiju takozvane poreske olakšice.
U poreske olakšice spadaju na primjer:
- porezi na prihode
- obavezni doprinosi za socijalno osiguranje
- doprinosi za zakonom propisana osiguranja (npr. obavezno osiguranje vozila, obavezno osiguranje za određene skupine zanimanja)
- potpomognuto penzijsko osiguranje („riester penzija“)
- neoporezivi iznosi u slučaju zaposlenosti
Porez na dobit
Porez na dobit je izdatak koji pravna lica moraju plaćati na osnovu svojih prihoda. U tu grupu spadaju društva kapitala (GmbH i UG), udruženja, zadruge i fondacije. Porez na dobit se može uporediti sa porezom na prihod koji se odnosi na fizička lica. Porez na dobit se izračunava na osnovu oporezivog prihoda pravnog lica i u Njemačkoj iznosi 15%.
Porez na dohodak
Porez na dohodak je porez na dohodak fizičkih lica koji se plaća državi. Kao samostalni djelatnik morate Vi sami, ili Vaš poreski savjetnik, utvrditi visinu Vašeg poreza na dohodak i uplaćivati ga Poreskoj upravi. Tabela poreza na dohodak, koja se pravi iznova za svaku godinu, pregledno Vam prikazuje visinu odbitka za porez na dohodak.
Porez na promet
Porez na promet se mora plaćati uvijek kada dođe do prodaje usluga ili robe. Porez predstavlja procentualni dodatak na prodajnu cijenu i njega plaća kupac. U većini slučajeva porez na promet iznosi 19 procenata. Izuzeci postoje npr. za prehrambene namirnice ili hotelska prenoćišta kod kojih obaveza iznosi 7 procenata, kao i u slučaju usluga liječnika, psihoterapeuta ili posrednika za osiguranje za koje nije potrebno plaćati porez na promet. Prihodi od poreza na promet se moraju platiti poreskoj upravi.
Ako kupujete proizvode za svoje preduzeće, onda porez na promet koji ste platili možete zaračunati za plaćanje poreza na promet poreskoj upravi. Slijedi jedan primjer za to: Prodali ste štampač za 119 eura. Vaš kupac je platio 100 eura za štampač i 19 eura za porez na promet. Sada Vi poreskoj upravi dugujete 19 eura. U isto vrijeme ste kupili kod veleprodavca papir za kopiranje za Vašu radnju. Za to ste platili 70 eura: 58,82 eura za papir i 11,18 eura za porez na promet. Ovih 11,18 eura smijete odbiti od 19 eura za poresku upravu. Dakle, preostaje 7,82 eura koji trebate platiti poreskoj upravi prilikom naredne uplate poreza na promet.
Porez na trgovačku djelatnost
Ako se bavite trgovačkom djelatnošću, morate plaćati porez na trgovačku djelatnost. Visina poreskih doprinosa zavisi od lokacije Vašeg preduzeća i od dobiti. Visina doprinosa može biti različita u zavisnosti od grada/okruga. Ipak, ako ostvarite veoma malu dobit, pod određenim okolnostima ne morate plaćati porez na trgovačku djelatnost.
Poslovna ideja/osnivačka ideja
Poslovna ideja je ideja za novo preduzeće i polazna tačka za pokretanje Vašeg poslovanja. Ona predstavlja temelj za poslovni plan koji ćete (eventualno) pripremiti u svrhu osnivanja preduzeća. Poslovna ideja ne mora biti inovativna ili predstavljati svjetski novitet kako biste bili uspješni pri pokretanju poslovanja.
Poslovna odgovornost
Obavezno osiguranje od poslovne odgovornosti spada u poslovna osiguranja i uglavnom je obavezno za samostalne djelatnike i preduzeća. Sa ovim osiguranjem možete osigurati štete izazvane poslovnom djelatnošću Vas ili Vaših zaposlenika ili Vašim proizvodima, i za te štete odgovarate kao preduzeće. U tom slučaju, obavezno osiguranje od poslovne odgovornosti Vas štiti od nadoknade troškova koje oštećena strana može zatražiti od Vas.
Poslovni plan
Poslovni plan – poznat i pod nazivima preduzetnički plan, plan poslovanja, koncept preduzeća ili poslovni koncept – predstavlja pismenu obradu ideje sa kojom se želite osamostaliti. Vi opisujete na koji način želite realizovati poslovnu ideju i šta želite ostvariti nakon osnivanja preduzeća. Pored opisa ideje, prikazujete i planirane prihode i rashode.
U poslovnom planu, na primjer treba stajati:
- Ko ste Vi i zašto se želite osamostaliti.
- Koja je Vaša ideja i gdje bi trebala biti lokacija preduzeća.
- Zašto je Vaša ideja dobra.
- Kako ćete zaraditi novac sa Vašim preduzećem.
- Na koji način ćete finansirati preduzeće. To se mora prethodno proračunati.
- Ko su Vaši klijenti.
- Kako ćete organizovati marketing i reklamiranje.
- Zašto ste bolji u odnosu na konkurenciju.
- Potreban Vam je tačan proračun poslovnog plana: sa potrebnim kapitalom, finansiranjem, vlastitim potrebama, planiranjem troškova, pregledom isplativosti i planom likvidnosti.
Potreba za kapitalom
Potreba za kapitalom je iznos finansijskih sredstava koja su Vašem preduzeću potrebna za realizaciju ideje. Vašu potrebu za kapitalom ćete utvrditi tako što ćete sabrati troškove investiranja, osnivanja i pokretanja. Ako se od potrebe za kapitalom oduzmu vlastita sredstva (Vaš vlasnički kapital), dobija se potreba za finansiranjem pozajmljenim kapitalom.
Potreba za pomoći
Lica koja ne mogu nikako ili mogu u nedovoljnoj mjeri podmiriti troškove života iz vlastitih sredstava su lica koja imaju potrebu za pomoći. Jedan od preduslova za pravo na socijalna davanja(na primjer, na neknadu za nezaposlenost II) je potreba za pomoći. Za socijalna davanja se mora podnijeti zahtjev.
Potvrda o održivosti
Potvrda o održivosti je neophodna ukoliko želite podnijeti zahtjev za određena podsticajna sredstva za pokretanje poslovanja. Kako biste iz stanja nezaposlenosti dobili subvencju za pokretanje poslovanja ili sredstva za osnivački kapital, potrebno Vam je pozitivno stručno mišljenje: potvrda o održivosti. Kao što sam naziv kaže, ona služi za potvrđivanje održivosti Vaše poslovne ideje. Stručno mišljenje izdaje stručna služba. Najvažniji dokument koji Vam je potreban je poslovni plan.
Stručne službe su na primjer:
- industrijske i trgovačke komore
- zanatske komore
- komore za specifična zanimanja: npr. komora za arhitekte ili liječnike
- stručna udruženja: npr. za slobodna zanimanja
- banke ili štedionice
- poreski savjetnici
- ovlašteni revizori
- advokati u oblasti ekonomije
- ekonomski savjetnici za preduzeća
- udruženja start-up preduzeća
Važno: Za stručno mišljenje najčešće morate platiti određeni novčani iznos: otprilike 50-150 eura.
Pozajmljeni kapital
Osnivačima je (najčešće) potreban dodatni novac, kako bi mogli finansirati svoje osnivačke planove: Pozajmljeni kapital. Za razliku od vlasničkog kapitala, pozajmljeni kapital je jedan oblik finansiranja u kojem se kapital stavlja na raspolaganje samo na određeni vremenski period. Za stavljanje kapitala na raspolaganje, davaoci pozajmljenog kapitala, po pravilu, dobijaju kamatu i zahtijevaju otplatu nakon dogovorenog perioda trajanja pozajmice.
Kredit kao i pozajmica od banke ili podsticaji od države, saveznih pokrajina ili gradova su, na primjer, pozajmljeni kapital. Ali i novac koji ste pozajmili od prijatelja ili rodbine spada pod ovaj pojam.
Početna sredstva
Ako ste korisnik naknade za nezaposlenost II, a želite da se osamostalite, onda kod Vašeg nadležnog Centra za posao možete podnijeti zahtjev za takozvana početna sredstva. Ona predstavljaju finansijski podsticaj za prevazilaženje potrebe za pomoći i isplaćuju se kao dodatak u maksimalnom trajanju od 24 mjeseca. Važno je da zahtjev za taj podsticaj bude dostavljen nadležnom Centru za posao prije pokretanja poslovne djelatnosti i da postoji pozitivno stručno mišljenje. Nakon toga, centar za posao donosi odluku da li ćete dobiti početna sredstva i u kojem iznosu. Ne postoji zakonsko pravo na ista.
Početna sredstva predstavljaju vremenski ograničeni dodatak za prevazilaženje potrebe za pomoći. Preduslov je da pokrenete poslovnu djelatnost koja podrazumijeva obavezno socijalno osiguranje ili samostalnu poslovnu djelatnost. Ne postoji zakonsko pravo na ista. Odluku o tome da li su početna sredstva neophodna za integraciju na tržište rada donosi nadležni Centar za posao. Dodatak se može isplaćivati maksimalno 24 mjeseca i kao dodatak uz Vašu naknadu za nezaposlenost II.
Prateći troškovi u platnom prometu
Prateći troškovi u platnom prometu su troškovi koje obračunava Vaša banka ili druga lica u okviru novčanih tokova i finansiranja za konkretne usluge, a kod kojih nije riječ o troškovima kamate. U to spadaju npr. naknada za vođenje računa, provizije, naknade za knjiženje, naknade obrade za pozajmicu, itd.
Pravni oblici
Odluka o pravnom obliku ima za Vas i Vaše preduzeće lične, finansijske, poreske i pravne posljedice. Obzirom da svaki pravni oblik ima svoje prednosti i nedostatke, od Vašeg preduzeća zavisi koji pravni oblik je odgovarajući. Sljedeća pitanja mogu dati neke smjernice u pogledu pravnog oblika koji bi dolašao u obzir za Vaše preduzeće:
- Da li želite osnovati preduzeće samostalno ili sa drugim licima?
- Ko će rukovoditi preduzećem?
- Koliko vlastitog kapitala posjedujete?
- Da li je Vaša ideja povezana sa rizicima?
- Da li treba ograničiti ličnu odgovornost?
- Da li prilikom osnivanja treba biti što manje formalnosti?
- Da li preduzeće treba imati visok stepen boniteta?
- Da li se mora izvršiti upis u Privredni registar?
- Da li se treba iskoristiti pravo upisa u Privredni registar?
Pregled pravnih oblika možete pronaći ovdje.
Preduzetničko društvo (sa ograničenom odgovornošću)
Preduzetničko društvo sa ograničenom odgovornošću (UG) je poseban oblik društva sa ograničenom odgovornošću (GmbH) i spada u pravni oblik društva kapitala. Za razliku od GmbH, kao osnivaču Vam nije potreban početni kapital u iznosu od 25.000 eura, jer se UG može osnovati već sa jednim eurom. Stoga je forma UG- posebno pogodna za male preduzetnike ili pružaoce usluga. Dioničari ne garantuju obaveze preduzeća svojom privatnom imovinom, ali postoje određeni izuzeci: Dioničari garantuju npr. dodatno privatnom imovinom otplatu ličnih kredita ili jamstva.
Dobici UG-a (sa ograničenom odgovornošću) se ne smiju isplaćivati u punom iznosu: 25 procenata dobiti se mora uplaćivati u zakonsku rezervu sve dok se ne dostigne minimalni početni kapital od 25.000 eura. Za to ne postoji vremenski rok. Ako društvo ne ostvaruje nikakvu dobit, onda se ne mora ništa uplaćivati u zakonsku rezervu. Ako društvo poveća svoj osnovni kapital na najmanje 25.000 eura, onda prestaju važiti ograničenja. Društvo se može pretvoriti u „normalno“ GmbH preduzeće ili zadržati naziv Preduzetničko društvo (sa ograničenom odgovornošću).
Prekršaj/krivični postupak
Ako pogrešno postupite i prekršite neki zakon, onda je to prekršaj. Ne pridržavate se (već se „protivite“= kontra) važećih odredbi, važećih zakona. Ako je prekršaj ozbiljan ili krivičan, istražuje se da li će biti izrečena kazna, npr. novčana ili zatvorska. U tom slučaju se pokreće krivični postupak.
Prividna samostalnost
Prividna samostalnost znači da ste samostalni samo prividno, a ne stvarno samostalni djelatnik. Nisu ispunjeni svi kriterijumi za obavljanje samostalne djelatnosti.
Samostalna lica (i) nisu vezana za lokalne, vremenske ili stručne odnosno sadržajne smjernice, (ii) trajno dobijaju naloge od više nalogodavaca i (iii) imaju sopstvenu organizaciju preduzeća, t.h. imaju, na primjer, preduzetnički rizik ili samostalno nastupaju na tržištu.
Ako ovi zahtjevi i pravila nisu zadovoljeni, onda govorimo o „prividnoj samostalnosti“. Često je riječ o prividnoj samostalnosti kada samostalno lice trajno ima samo jednog nalogodavca.
Važno: Prividna samostalnost je zabranjena i kažnjiva u Njemačkoj – i to i za samostalnog djelatnika, i za nalogodavca.
Privredni registar
Svako privredno društvo mora biti upisano u Privredni registar, osim malih preduzeća, zajednica integrisanih građanskopravnih društava (GbR) i slobodnih profesija. Međutim, mogu se registrovati dobrovoljno. Privredni registar je javni registar koji sadrži podatke o sjedištu, poslovanju, ograncima, pravnoj formi i kapitalu preduzeća. Odgovorni su okružni sudovi u kojima se vode Privredni registri, gdje ih i svi mogu besplatno pogledati. U Privrednom registru možete se informirati o registrovanim kompanijama. To je posebno korisno u slučaju ugovora i saradnje sa drugim kompanijama, kako bi se prije saradnje saznalo više o budućim partnerima. Istovremeno, svoje buduće partnere možete uvjeriti u aktivnosti vlastite kompanije pozivanjem na Privredni registar.
Priznavanje u Njemačkoj
U toku postupka priznavanja se, na osnovu dokumentacije, vrši provjera kvalifikacija i radnih iskustava stečenih u državi porijekla, te da li su one istovjetne sa odgovarajućim zanimanjem u Njemačkoj, takozvanim referentnim zanimanjem. Ponekad se u obzir može uzeti i više referentnih zanimanja. U tom slučaju zatražite savjet za koje od njih postoje najbolji poslovni izgledi. U najboljem slučaju, postupak priznavanja se završava potpunom istovjetnošću zanimanja. U nekim slučajevima se odobrava samo djelimično priznavanje. U tom slučaju možete nakon kvalifikacije, takozvane mjere prilagođavanja, i/ili položenog ispita ostvariti potpunu istovjetnost. Ako inostrana kvalifikacija nema gotovo ništa zajedničko sa njemačkim referentnim zanimanjem, onda se priznavanje ne odobrava. Dodatne informacije i osobe za kontakt možete pronaći na www.anerkennung-in-deutschland.de.
Procjena rizika/analiza rizika
Cilj analize rizika je da se, po mogućnosti struktuiranim postupkom, identifikuju osnovni rizici za Vaše preduzeće i da se izvrši njihova procjena. U okviru analize rizika se vrši procjena kakve posljedice Vaše moguće odluke mogu imati za preduzeće i procjenjuje se vjerovatnoća da će se te posljedice stvarno i dogoditi. Na taj način možete donijeti bolju odluku u vezi s tim da li želite ostati pri svojoj odluci ili ne.
Prognoza profitabilnosti
Kod prognoziranja profitabilnosti sprovodite poređenje očekivanog prometa preduzeća sa očekivanim troškovima za naredne tri godine. To će Vam pomoći da utvrdite da li se Vaša ideja isplati i da li se u slučaju zacrtanih ciljeva eventualno mogu utvrditi odstupanja od planskih i zadanih brojki. Prognoza profitabilnosti je dio poslovnog plana i može doprinijeti da uvjerite davaoce pozajmljenog kapitala u profitabilnost Vašeg preduzeća.
Putujuća trgovina
Samostalne, trgovačke djelatnosti spadaju u putujuću trgovinu pod sljedećim uslovima:
- Samostalna djelatnost se obavlja izvan komercijalnog sjedišta, to su na primjer poslovne prostorije ili lice koje se bavi putujućom trgovinom uopšte ne posjeduje komercijalno sjedište. Komercijalno sjedište je definisano u čl. 4 stav 3 Zakona o trgovini.
- Lica koja se bave putujućom trgovinom obilaze svoje klijente i tamo nude svoje usluge ili robu, a ne obrnuto.
Za bavljenje putujućom trgovinom morate kod regulatorne agencije podnijeti zahtjev za izdavanje karte za putujuću trgovinu. Po pravilu, karta za putujuću trgovinu važi na cijeloj teritoriji države. Međutim, karta za putujuću trgovinu može biti sadržajno ograničena, vremenski ograničena i povezana sa nekim uslovima. Dok su određene djelatnosti oslobođene obaveze posjedovanja karte za putujuću trgovinu, postoje i one djelatnosti koje se ne smiju obavljati kroz putujuću trgovinu. U području za preuzimanje možete pronaći pregled tih djelatnosti.
Reklamni materijal
Reklamnim materijalom se nazivaju sredstva izražavanja kojima se obraćate određenoj ciljnoj grupi ili javnosti. Reklamni materijal je posebno važan za privlačenje novih kupaca/klijenata.
U klasične reklamne materijale spadaju, na primjer:
- novinski oglasi, letci, plakati, reklamni dopisi poslati direktnom poštom
- online reklame, e-pošta, vlastita internet stranica, QR kodovi, društveni mediji
- reklamni pokloni kao što su hemijske olovke, upaljači ili vrećice sa logotipom firme
Rješenje o odobrenju
Ako podnesete zahtjev kod neke državne ustanove (npr. Centra za posao ili Agencije za zapošljavanje), dobićete pismeni odgovor. Ovaj pismeni odgovor ima zvaničan naziv „Rješenje“. Ako je taj odgovor pozitivan, dobićete Rješenje o odobrenju, dok ćete u slučaju odbijanja dobiti Rješenje o odbijanju.
Samostalni preduzetnik/samovlasničko društvo
Oblik samostalnog preduzetnika/samovlasničkog društva nastaje automatski ako se osamostalite u trgovinskoj djelatnosti ili kao honorarac. Ovo je najjednostavniji (pravni) oblik preduzeća i pogodan je za ulazak u samostalnu djelatnost. Vi ste istovremeno dioničar, direktor i sopstveni šef. Kao honorarcu, potreban Vam je samo JIB (jedinstveni identifikacijski broj) od poreske uprave. Ako ste mali samostalni preduzetnik i želite se osamostaliti kao trgovac koji se bavi komercijalnom djelatnošću, onda se morate prijaviti u trgovinsku komoru. Osim toga, morate se registrovati kao trgovac koji se bavi komercijalnom djelatnošću u sudskom registru. Visinu početnog kapitala možete odrediti samostalno. Ali, dugovanja morate plaćati i svojom privatnom imovinom. Zbog toga Vama pripada dobit u iznosu od 100%.
Savjetovanje
Ako ste se opredijelili da se bavite samostalnom djelatnošću, onda Vam savjetovanje u pogledu pokretanja poslovanja može biti od pomoći. U okviru savjetovanja u pogledu pokretanja poslovanja ćete biti upoznati sa važnim informacijama i potrebnim znanjem kako biste imali podršku tokom faze osnivanja.
Pregled naše savjetodavne ponude u Njemačkoj možete pronaći ovdje.
Schufa
SCHUFA je oznaka za „Opštu agenciju za kreditnu zaštitu“. SCHUFA je kreditni biro koji ima zadatak da svojim ugovornim partnerima dostavlja informacije o kreditnom bonitetu klijenata i, na taj način ih zaštiti od gubitaka. Ove informacije mogu, na primjer, biti stavljene na uvid poslovnim partnerima, preduzećima, osiguravajućim društvima i bankama. Ako npr. podnosite zahtjev za kredit kod neke banke, onda će banka prethodno provjeriti Vaš kreditni bonitet putem informacija u Schufa-i. Ali, i Vi takođe možete prikupiti informacije o poslovnim partnerima. Ove informacije se takođe nazivaju „Schufa-obavještenja“. Ako npr. ne izvršite Vaše obaveze plaćanja blagovremeno ili prekasno plaćate svoje račune, Schufa će za Vas imati negativan unos.
Važno: Svako lice ima pravo na obavještenje o sopstvenim informacijama kod agencije Schufa. Ako one nisu tačne, možete tražiti njihovu ispravku.
Sloboda trgovinske djelatnosti
Svako lice ima pravo da se samostalno bavi trgovinom, sve dok to ne krši važeće zakone ili ne podliježe zakonskim ograničenjima. Mogućnost slobodne preduzetničke djelatnosti koja se povezuje sa slobodom trgovinske djelatnosti predstavlja značajnu odliku uređenja tržišnog privrednog sistema. U Njemačkoj je sloboda trgovinske djelatnosti garantovana članom 12 Ustava i detaljno je regulisana u Zakonu o trgovini.
Socijalno osiguranje umjetnika
Socijalno osiguranje umjetnika (KSK) omogućava slobodnim umjetnicima, publicistima i muzičarima pristup zdravstvenom i penzijskom osiguranju, te osiguranju za njegu. Za razliku od dobrovoljno osiguranih samostalnih djelatnika, osiguranici u ovom slučaju plaćaju samo polovinu iznosa koji dospijevaju za naplatu. Drugu polovinu doprinosa za socijalno osiguranje finansira KSK kroz dodatke od strane saveza umjetnika i kroz doprinose onih preduzeća koja koriste umjetničke i publicističke usluge. Koliki mjesečni iznos osiguranici plaćaju za KSK zavisi od visine njihovih prihoda od rada.
Važno: Za KSK važi obaveza osiguranja, što znači da ste obavezni da se prijavite kod KSK.
Statut
Statut uređuje zadaće i dužnosti rukovodstva i partnera, utvrđuje zastupnika rukovodstva i utvrđuje isplatu i raspodjelu dobiti. U slučaju društva kapitala, po zakonu je obavezan određeni sadržaj statuta i mora biti ovjeren kod notara. Ako Vam je potreban osnivački statut, najbolje je da se prethodno posavjetujete s advokatom.
Subvencija za početak poslovanja
Nezaposlena lica zainteresovana za osnivanje preduzeća koja su korisnici naknade za nezaposlenost, mogu dobiti subvenciju za početak poslovanja koju daje Savezna agencija za zapošljavanje. Subvencija za početak poslovanjae se prvo odobrava na period od 6 mjeseci, uz dodatnu naknadu za nezaposlenost u visini od 300 eura. Nakon toga možete dobijati po 300 eura tokom još 9 mjeseci, ako možete dokazati da se bavite samostalnom djelatnošću kao osnovnim zanimanjem. Preduslovi za podsticaj su sljedeći
- bavite se samostalnom djelatnošću kao osnovnim zanimanjem i uslijed toga više ne spadate u kategoriju nezaposlenih lica,
- imate pravo na naknadu za nezaposlenost još najmanje 150 dana i
- dobili ste stručno mišljenje kojim se potvrđuje da Vaš poslovni model i Vaši lični preduslovi omogućavaju pokretanje poslovanja i dugoročan uspjeh u samostalnoj djelatnosti. U tu svrhu je posebno važan dobro utemeljen poslovni plan.
Važno: Ne postoji zakonsko pravo na subvenciju i trebate što je prije moguće potražiti savjet.
Subvencije plata
Ako ste zaposlili radnika/cu u Vašem preduzeću, kao poslodavac morate za ovo lice plaćati novac, odnosno platu. Određena lica imaju više poteškoća prilikom pronalaženja posla, na primjer lica koja su dugoročno nezaposlena ili su dugo bila bolesna. Ako zaposlite takvo lice, onda kod Agencije za zapošljavanje ili kod Centra za posao možete podnijeti zahtjev za Subvencije plata.
Trgovačka djelatnost
Trgovačka djelatnost u Njemačkoj je gotovo svaka ekonomski samostalna djelatnost sa kojom zarađujete novac. Ona se takođe naziva i stalna trgovina, za razliku od putujuće trgovine. Izuzetak su samostalni preduzetnici koji se bave honorarnom djelatnošću ili rade u oblasti poljoprivrede i šumarstva – oni se ne bave trgovačkom djelatnošću. U Njemačkoj važi sloboda trgovačke djelatnosti. To znači da se teoretski svako lice može baviti svakom trgovačkom djelatnošću. Međutim, u praksi ovakva sloboda trgovačke djelatnosti ne važi neograničeno, jer za pojedine trgovačke djelatnosti moraju biti ispunjeni određeni preduslovi.
Primjeri trgovačke djelatnosti:
- prodavnica prehrambenih artikala ili prodavnica hrane za poneti
- zanatske radionice kao što su npr. stolarske ili krojačke radionice
- usluge, kao što su npr. frizerski saloni, transportni vozači ili zastupnici osiguranja
Važno: Trgovačku djelatnost morate prijaviti kod Trgovačke komore. Trgovačka komora će Vam dodijeliti licencu za trgovinsku djelatnost, kojom se potvrđuje Vaša prijava. Osim toga, morate plaćati porez za Vašu trgovačku djelatnost: Porez na trgovačku djelatnost.
Troškovi motornog vozila
Motorno vozilo preduzeća može pripadati imovini preduzeća ili privatnoj imovini. Ako vozilo pripada imovini preduzeća, onda se troškovi njegovog korišćenja mogu odbiti od poreza kao troškovi preduzeća. Ako se motorno vozilo koristi i u privatne svrhe, onda treba da se utvrdi privatni udio na osnovu procjene, dnevnika vožnji ili na temelju propisa od 1%. Ako se vozilo vodi kao privatna imovina, onda se troškovi u vezi s njim ne mogu odbiti od poreza. Ipak, paušalna vrednost po pređenoj udaljenosti u visini od 0,30 eura po pređenom kilometru, može se odbiti kao izdatak preduzeća.
Troškovi osnivanja
Kada se želite osamostaliti, najčešće ne možete odmah započeti sa poslom. Prethodno su Vam, eventualno, potrebna posebna odobrenja, dozvole ili prijave kod službi ili institucija i za to najčešće morate platiti.
Jedan primjer: Želite otvoriti radnju. U tom slučaju, prethodno morate prijaviti tgrovačku djelatnost. Prijava je povezana sa izdacima. Ukoliko svoju radnju želite ili morate upisati u Privredni registar, onda Vam je potrebna ovjera od notara. Osim toga, za upis u Privredni registar morate uplatiti sudsku taksu.
Uzimanje robe za privatnu upotrebu
O privatnom korištenju robe se govori kada nešto iz preduzeća uzimate za sebe lično i koristite za svoje domaćinstvo.
Kod privatnog korištenja se razlikuje sljedeće:
- novac, koji uzimate iz kase preduzeća,
- roba i proizvodi, kada npr. kao vlasnik/ca frizerskog salona za sebe uzimate proizvode za njegu,
- korištenja, kada npr. vozila firme koristite za privatne potrebe,
- usluge , kada npr. koristite svog kuhara za pripremu Vašeg sopstvenog obroka.
Vlasnički (dioničarski)
Vlasnički kapital je kapital koji pripada vlasniku ili dioničarima nekog preduzeća. Vlasnički kapital je neophodan za finansiranje prvih investicija prilikom osnivanja preduzeća. Pored novca, pod pojmom vlasničkog kapitala se mogu podrazumijevati i predmeti. Npr. računar koji Vam pripada, a neophodan je za rad preduzeća, spada u Vaš vlasnički kapital.
Vrste boravišnih dozvola
Osobama koje ne dolaze iz neke države članice EU, Islanda, Lihtenštajna, Norveške ili Švicarske općenito je potrebna boravišna dozvola za ulazak i boravak u Njemačkoj. Postoji sedam različitih boravišnih dozvola: boravišna dozvola, plava karta EU, ICT karta, mobilna ICT karta, dozvola trajnog boravka u EU, boravišna dozvola neograničenog trajanja i viza. Dok je za boravišnu dozvolu, plavu kartu EU, ICT kartu, mobilnu ICT kartu i vizu odobreno ograničeno vremensko razdoblje, boravišna dozvola neograničenog trajanja i dozvola trajnog boravka u EU nemaju ograničeno trajanje. Prije ulaska u Njemačku morate podnijeti zahtjev za izdavanje državnu vizu u njemačkom diplomatskom predstavništvu. Da biste dobili vizu, morate ispuniti uslove za izdavanje boravišne dozvole koju želite dobiti.
Zahtjev za nastavak odobrenja
Davanja iz II knjige Socijalnog zakonika, kao što su naknada za nezaposlenost II, najčešće se odobravaju na period od šest mjeseci. Ako Vam je nakon toga i dalje potrebna pomoć, neophodno je podnijeti zahtjev za nastavak odobrenja. On se odobrava tek od datuma dostavljanja zahtjeva. Zbog toga se zahtjev mora dostaviti prije isteka posljednjeg perioda odobrenja.
Zajednica sa zajedničkim potrebama
Centar za posao će evidentirati sve osobe koje žive zajedno u jednom domaćinstvu (u jednom stanu) i formiraju ekonomsku zajednicu u vidu zajednice sa zajedničkim potrebama. Prihodi svih lica se sabiraju i vrši se njihovo poređenje sa izdacima (potrebama) za životne troškove.
Zakonski regulisana zanimanja/zakonski neregulisana zanimanja
Kod zakonski regulisanih zanimanja je kroz odgovarajuće propise utvrđeno koje kvalifikacije su Vam potrebne za određeno zanimanje. Odgovarajuću kvalifikaciju morate dokazati, na primjer polaganjem ispita. Primjeri zakonski regulisanih zanimanja su brojna medicinska zanimanja ili zanimanje učitelja/ice u državnoj školi. Ako posjedujete kvalifikaciju iz inostranstva koja je važna za Vašu planiranu samostalnu djelatnost, onda morate znati sljedeće: zakonski regulisana zanimanja se smiju obavljati u Njemačkoj samo ako je inostrana kvalifikacija u potpunosti istovjetna sa odgovarajućim njemačkim zanimanjem. To mora biti zvanično priznato. To znači da kod nadležne službe morate podnijeti zahtjev za priznavanje Vaše inostrane kvalifikacije. Informacije o tome možete pronaći na www.anerkennung-in-deutschland.de.
Zalihe robe
Zalihe robe predstavljaju vrijednose zaliha robe i proizvoda koji nisu prodati. Evidencija se vrši u određeno vrijeme na osnovu kupovnih cijena. Provjera zalihe robe je važna, jer često može imati direktan utjecaj na bilans preduzeća. Suviše velike zalihe robe dovode do troškova skladištenja.
Zanatska komora
Zanatska komora je institucija za zanatske radnike. Ona se zalaže za interese zanatskih radnika, pruža tehnološko i trgovinsko savjetovanje i podršku kroz brojne usluge u svim ekonomskim okolnostima. Ako osnivate zanatsku radionicu, morate svoje preduzeće upisati u Zanatsku komoru. Listu Zanatskih komora u Njemačkoj možete pronaći ovdje: www.handwerkskammer.de.
Zanimanja u zdravstvu
Zanimanja u zdravstvu su zanimanja koja se odnose na negu i liječenje oboljenja ili invalidnosti. Postoje zdravstvena zanimanja sa stručnom obukom, na primjer njegovatelj/ica bolesnih lica. Međutim, postoje i akademska zdravstvena zanimanja, na primjer liječnik/ica, psihoterapeut ili apotekar/ka.
Zavisno zaposlenje
Vi ste zavisno zaposleni ukoliko imate ugovor o radu u nekom preduzeću. Preduzeće u kojem ste zaposleni organizuje prijave za zdravstveno osiguranje, kao i poreske i socijalne doprinose. Vaši doprinosi za zdravstveno osiguranje, poreski i socijalni doprinosi se – bez potrebe da se Vi o tome starate – odbijaju od Vaših bruto primanja. U poređenju sa mnogim drugim državama u svijetu, prava zaposlenih – tzv. zavisno zaposleni - se u Njemačkoj posebno dobro štite. Ova zaštita je važan element „socijalne tržišne privrede“, kako se naziva privredni sistem u Njemačkoj. Postoji zaštita od otkaza, naknada u slučaju bolovanja i zakonom regulisani penzijski sistem. U ugovoru o radu treba biti fiksno regulisano na koji vremenski period ste zaposleni kao radnik/ica u preduzeću. Ovaj ugovor se takođe može sklopiti na neodređeno vrijeme. Međutim, garanciju za dugačak i siguran radni odnos Vam niko ne može dati. To i u Njemačkoj zavisi od ekonomskog, privrednog i međunarodnog razvoja.
Zaštita socijalnih podataka
U Njemačkoj postoji Zakon o socijalnom osiguranju , koji se sastoji iz 12 knjiga. U prvoj knjizi Zakona o socijalnom osiguranju su utvrđena osnovna socijalna pravila. Jedno važno pravilo kaže da svaki čovjek ima pravo da njegovi socijalni podaci: ime i prezime, datum rođenja, adresa, poštanska adresa, adresa e-pošte, broj zdravstvenog osiguranja, broj telefona ne budu korišteni ili prosljeđivani trećim licima bez njegovog odobrenja. Zbog toga se govori o zaštiti socijalnih podataka (socijalnoj tajni). I institucije, kao što je Centar za posao, ne smiju jedonostavno dalje prosljeđivati ove informacije.